Zadnje studijsko putovanje u sklopu priprema kolegija Dizajn i kriza, pokušalo je kao fokus uzeti iskustva totalnog angažmana iz Tuzle. Domaćin studijskog boravka u Tuzli bio je Damir Arsenijević — predavač engleske književnosti i kritičke teorije na Univerzitetu u Tuzli, teoretičar i aktivista. Njegovo iskustvo u nastavi i djelovanju na polju društveno odgovornih praksi te iniciranje i kreiranje novih socijalnih vrijednosti u Tuzli u zadnjih nekoliko godina, od iznimne su važnosti za razumijevanje određenih segmenata kolegija Dizajn i kriza. Damir Arsenijević se čini kao odličan primjer univerzitetskog profesora koji veoma uspješno redovnu nastavu i saradnju sa studentima izmješta van okvira ustaljenih akademskih obrazaca, te kroz procese kritičke analize složenu bosanskohercegovačku postindustrijsku realnost promišlja i rekreira na posve nov način. Njegovo djelovanje svojevrsni je tutorial drugim edukatorima ne samo u našoj zemlji već i šire, koji daje odgovore na pitanja kao što su koja je uloga univerzitetskog nastavnika, kako treba izgledati saradnja sa studenticama i studentima i kako od studenta formirati građanina, pojedinca koji umije da misli i djeluje u složenim društveno-političkim okolnostima u Bosni i Hercegovini danas?

Svoj boravak u Tuzli započeo sam sa upoznavanjem jednog razgranatog sistema unutar kojeg djeluje Damir Arsenijević i njegove kolegice i kolege a koji se kreću u okviru Univerziteta u TuzliGalerija portreta Tuzla, nezavisnih platformi kao što su Front slobode, Radnički univerzitet, Tvornice deterdženata Dita, i nekih drugih. Imao sam priliku razgovarati sa Jasminom Husanović — također nastavnicom na Univerzitetu u Tuzli, Sanjom Horić i Azrom Jašarević — aktivisticama Fronta slobode i još nekim drugim akterima tuzlanske kulturne scene.

Kao najsloženiji primjer praksi totalnog angažmana ali i najreferentiji primjer u kontekstu kolegija Dizajn i kriza jeste Tvornica deterdežnata Dita sa svojom specifičnom i nimalo mirnom sudbinom zadnjih godina. Pored toga da se radi o klasičnoj tvornici, Dita se transformirala u svojevrsni socijalni, politički, ekonomski, privredni i kulturni eksperiment od velikog značaja ne samo za Tuzlu već i mnogo šire. Način kako je funkcionisala prije velike promjene iz 2015. godine kada su radnice i radnici preuzeli incijativu nad zapostavljenom tvornicom u stečaju, te kako se transfomirala u homogenu društvenu zajednicu prekarnog sistema vrijednosti sa široko otvorenim mogućnostima za eksperiment otvorenog polja djelovanja, Dita je čvorište na kojem se preklapaju prakse aktivizma, industrijske proizvodnje, kulture i umjetnosti. U ovoj fazi ona predstavlja model koji ulijeva nadu u naglašeno radikalnom postindustrijskom ambijentu u ovom dijelu Evrope. Dita je laboratorija novih društvenih praksi i eksperimentalni prostor za stručnjake raznih disciplina unutar neoliberalnog okvira. Ona je nova mogućnost, poziv na novi početak koji ne može i ne treba tražiti uzora u vrijednostima socijalističkog samoupravnog modela iz druge polovine 20. vijeka — osim tek u jednom njenom dijelu.

Damir Arsenijević inicirao je aktivne razgovore sa radnicama Dite te sam imao priliku uočiti neke osnovne dileme, sumnje i strahove njenih radnica i radnika. Pored toga, Damir je pokrenuo, nadahnuo i proširio razgovore o novim modelima djelovanja krajnje otvorene lepeze i široko postavljenih mogućnosti. Složili smo se da će bihaćki simpozij Industrijsko naslijeđe na prostoru Bihaća između realnosti i vizije, a koji će se također u okviru kolegija Dizajn i kriza desiti u Gradskoj galeriji u Bihaću i u Tekstilnom kombinatu Kombiteks u stečaju 21. i 22. marta 2017. godine, biti pravo mjesto da se neke od tih ideja kristaliziraju i dotjeraju.

Kolegice i kolege iz Radničkog univerziteta zainteresirali su se za sam kolegij Dizajn i kriza i neke od njegovih aktivnosti prepoznali su kao modele koji unose određenu dinamiku u nastavni i vannastavni proces i rad sa studentima. Radi toga, bio sam pozvan da održim prezentaciju kolegija u Američkom kutku u Tuzli, što je omogućilo i otvorilo dijalog na jednom novom nivou. Aktivnosti koje su pokrenute na margini kolegija i saradnja sa bihaćkim aktivistima i aktivistkinjama, nevladinim udruženjima i platformama u Bihaću, poslužili su kao zalog novoj suradnji Bihaća i Tuzle i pokušaja intenziviranja saradnje na pomenutim nivoima. Incirane su nove-stare teme i načinjeni incijalni nacrti za nove projekte.

Advertisements