Studijski boravak u Budimpešti i Krakovu poslužio je za instant-uvid u neke od kulturno-umjetničkih praksi toga područja sa naglaskom na period nakon urušavanja socijalizma. Iako se bosanskohercegovački slučaj mnogo lakše kontekstualizira u prizmi bivšejugoslovenskih republika, iskustva iz Centralne i Istočne Evrope su dragocjena zbog zajedničkih vrijednosti i sličnih iskustava iz prošlosti. Mjesta kao što su Budimpešta, Krakov, Bratislava ili Prag, čuvaju povijesne taloge minulog vremena i na način kako promišljaju, organiziraju i artikuliraju svoje kreativne identitete, govori o slojevima političkog, društvenog, kulturnog. Urbanizam, arhitektura, dizajn i umjetnosti – predstavljaju senzibilne tačke za sondiranje i analizu navedenih slojeva.

U Budimpešti sam boravio na poziv jednog od najznačajnijih umjetnika u Mađarskoj i profesorom na Intermedijskom odsjeku Mađarskog univerziteta likovnih umjetnosti  Jánosom Sugárom. Profesor Sugár se učinio odličnim sagovornikom o pitanjima kulture, umjetnosti i njihove edukacije u Mađarskoj iz zadnjih tri do četiri decenije te kao sudionik političkih promjena tokom devedesetih, posjeduje iskustva i neposredni uvid u vrijeme kasnog socijalizma i vremena nakon njegovog urušavanja. Sugár je pored ostalog, također dobitnik Patterns Lectures nagrade za eksperimentalni kolegij naziva Umjetnost uvijek ima svoje konzekvence. Pored razgovora o utjecaju kapitala na razvoj kulturnih praksi i umjetničkih promišljanja, Sugár je mapirao neka od ključnih mjesta u Budimpešti gdje se preklapaju politička svijest, društveni aktivizam i umjetnost, koja sam posjetio. Među njima su alternativni i nezavisni prostor Aurora u istoimenoj ulici i kulturni kompleks Müszi.

Tokom boravka u Budimpešti posjetio sam nekoliko izložbi u galerijama Kisterem, Trapez, Vintage, LaborMuzej LudwigTKulturni centar Trafo, i Centar za savremenu fotografiju CAPA.

Iz Budimpešte sam putovao u Krakov gdje sam boravio na poziv Međunarodnog kulturnog centra a kontakt osoba bila mi je kulturna antropologinja i profesorica na Jagelonskom univerzitetu u Krakovu Aleksandra Szczepan. U Međunarodnom kulturnom centru sam imao priliku vidjeti strukturu i organizaciju rada ove ustanove. Predstavili su mi najznačajnije programe Centra kao što je Galerija MKC-a ali i propulzivna izdavačka djelatnost. Trenutno je u Galeriji MKC-a postavljena izložba Logika lokalnog. Norveški i Poljski savremeni dizajn. U toj izložbi koja približava dvije geografski udaljene zemlje, naglasak je na održivom i ekološkom dizajnu u kontekstu lokalnog i tradicionalnog. Imao sam priliku razgovarati sa kustosicom izložbe Monika Rydiger i doznati o nekim osnovmim postavkama izložbenog koncepta.

Jedan od značajnijih proizvoda MKC-a je kvartalni magazin za umjetnost Herito koji se svojim profilom i sadržajem u posljednih pet-šest godina profilirao kao značajan doprinos kulturi Centralne i Istočne Evrope na Poljskom i Engleskom jeziku. Proučavajući sadržaj svih dosadašnjih izdanja ovog časopisa uočava se poseban interes ka prostoru Zapadnog Balkana i interes ka zemljama bivše Jugoslavije. Krakovska perspekiva motrenja na trusno područje Balkana čini se jako interesantnom i važnom. Kako zbog zajedničke socijalističke prošlosti tako i zbog slavenskog jezičnog konteksta i kulture. O slojevitosti projekta Herito sam razgovarao sa šefom odjela za izdavašto i izvršnim urednikom Herito-a Łukasz Galusekom koji je odličan poznavalac postindustrijske arhitekture na području Poljske.

Sa Galusekom i Szczepan je bilo riječi o istraživačkoj stipedniji Thesaurus Poloniae kojeg dodjeljuje MKC — odličnoj prilici za istraživače iz cijelog svijeta da određena istraživanja realiziraju upravo u Krakovu.

Tokom kratkog boravka u Poljskoj a na sugestiju domaćina otputovao sam i do grada Katovice koji je udaljen oko sat vremena autom. Naime, ovaj grad radi na posvemašnoj transformaciji bivšeg rudnika u svojevrsnu kulturnu zonu unutar koje se nalazi nekoliko kapitalnih institucija među kojima je i Muzej Šleske. Ova zona predstavlja vrhunsku kulturnu svijest tipičnu za društva Centralne Evrope, gdje se ulažu veliki napori za artikulaciju sofisticiranog kulturnog identiteta najnovijim muzeološkim metodama današnjice. Pored odjela o životu rudara, Muzej Šleske ima nekoliko zahtjevnih izložbi o lokalnoj prošlosti ali i o razvoju umjetnosti tokom vijekova. Muzej Šleske je eklatantan primjer očuvanja i prezervacije lokalne industrijske svijesti na visoko-sofisticiran muzeološki način. Napuštene dvorane i ogromna rudnička aparatura poslužili su kao oslonac u arhitektonskom redefiniranju devastirane zone, i njenom pretvaranju u odlično osmišljen javni prostor koji njeguje aspekte naučnog, edukativnog i u pristojnoj mjeri zabavnog.

MKC je poklonio dvije obimne publikacije biblioteci Tekstilnog odsjeka. Jedna je štampana uz izložbu Logika lokalnog. Norveški i Poljski savremeni dizajn a druga se tiče arhitekture namijenjene kulturi u Poljskoj od 2000. godine naovamo i zove se Form Follows Freedom. Architecture for Culture in Poland 2000+.

Na povrtaku u Bihać a na poziv fotografa Dine Rekanovića svratio sam u Beč gdje sam u njegovom eksperimentalnom kreativnom studiju Zigutamve, prisustvovao fotografskoj radionici koju je vodio fotograf Manuel Carreon Lopez. Dino je pored primarnog fotografskog poziva, kustos fotografije i kulturni menadžer koji važnost stavlja na socijalne relacije, alternativnu edukaciju i eksperiment. Dino me je pozvao da sarađujemo i da u budućnosti sa studentima Tekstilnog odsjeka organiziramo studijsko putovanje u Beč sa mogućnošću kreativne radionice i izložbe.

Advertisements