Studijsko putovanje u Zagreb zamišljeno je kao najambicioznije od svih planiranih putovanja u okviru priprema za kolegij Dizajn i kriza jer podrazumijeva sastanke sa predstavnicima četiri institucije – Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Muzej za umjetnost i obrt, Tekstilno-tehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatsko dizajnersko društvo i vaninstitucionalne sastanke sa pojedincima. Zagreb se učinio kao logičan odabir za studijsko putovanje zbog njegove blizine Bihaću ali i zbog obrazovnog, kulturnog i umjetničkog značaja njegovog centra. Zajednička socijalistička prošlost i sličan spektar prepreka u dnevnom društvenom ali i političkom životu, vrijednosti su koje spajaju bosanskohercegovačko društvo sa hrvatskim, premda se iz bh. perspektive hrvatsko društvo nalazi na izvjesnoj liniji progresa iz čijeg iskustva ne samo da je moguće učiti, već je štaviše nužno. Plan mi je bio u Zagrebu ostati pet dana.

U tom pravcu iskustva navedenih institucija i njihovih programa mogu biti od velike važnosti za razumijevanje razvoja dizajna u okviru visokoškolske edukacije i njegove primjene nakon formalnog edukativnog procesa kao i popularizacije ideje dizajna kroz kulturne strategije i prakse unutar muzeoloških zbirki i galerija.

Bilo je korisno na Studiju dizajna Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu sresti jednog od gostujućih predavača vanrednog profesora dr. sc. Feđu Vukića i porazgovarati o karakteru studijskih programa na Studiju dizajna od njegovog uspostavljanja 1989. godine do danas. Prof. Vukić poznat je po ekspertizi iz područja historije i teorije dizajna sa brojnim objavljenim knjigama ali i svojim inovativnim načinom učenja i edukacije na polju dizajna. Interdisciplinarni i višefakultetski kolegij Kreativni laboratorij kojeg je ko-inicirao i realizirao prof. Vukić, idealan je primjer drugačijeg načina učenja i saradnje sa studentima različitih fakulteta i akademija koji podrazumijeva saradnju šest institucija Sveučilišta u Zagrebu – Akademija likovnih umjetnosti, Studij dizajna-Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Ekonomski fakultet, Muzička akademija i Studij fizike-PMF. Prof. Vukić organizirao je sastanak sa kolegicom Ivanom Fabrio i kolegom Mladenom Orešićem čija iskustva na polju dizajnerske edukacije i praktičnog kreativnog rada predstavljaju pravo naslijeđe. Dok je kolega Orešić zagovarao konvencionalni dizajnerski proces koji naglašava važnost finalnog proizvoda, kolegica Fabrio ukazivala je na dizajnerske prakse bliske strategijama socijalnog dizajna u okviru kojih do izražaja dolazi sam proces. I dok prva praksa daje odgovore, ova druga postavlja pitanja.

Istog dana imao sam priliku pogledati dvije studentske izložbe – Industrijski dizajn & Vizualne komunikacije u Galeriji SD (Frankopanska 12, Zagreb) i Dizajn(om) za beskućnike na Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Navedene izložbe svjedoče o visokoj svijesti u prezentiranju i kuriranju studenskih radova iz područja dizajna i sugeriraju jedan zaokružen edukativni proces koji podrazumijeva sve faze dizajnerskog rada zaključno sa adekvatnom prezentacijom. Ove izložbe ukazuju i na važnost mentorskog rada sa studentima tokom studija, i tijesnu saradnju na relaciji student-mentor. Samo intenzivan i temeljit pristup edukaciji na polju kreativnih i umjetničkih studija, može polučiti rezultate koji postaju vidljivi i kao takvi penetriraju duboko u društvene probleme zajednice i društva.

Kolegice i kolege sa Studija dizajna poklonili su biblioteci Tekstilnog odsjeka UNBI nekoliko svojih recentnih publikacija kao što su Godišnjak Studija dizajna štampan kao obiman katalog studentskih radova na 400 stranica; knjigu Feđe Vukića The Other Design History iz 2015. godine; katalog studentskih radova Dizajnom do brenda; kao i publikacije Prostori učenja u tranziciji i Typology For Healthy Learning Environment iz 2014. godine.

U drugom dijelu dana na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu susreo sam se sa jednim od gostujućih predavača u okviru kolegija Dizajn i kriza dr. sc. Hajrudinom Hromadžićem. Razgovarali smo o razradi satnice i programu mini-simpozija koji je planiran da se održi u prostorijama ugašenog tekstilnog kombinata Kombiteks u martu 2017. godine u okviru kolegija Dizajn i kriza. Čini se da će baš taj događaj u martu 2017. izaći iz okvira Patterns Lectures formata i uz neke dodatne naučne, teorijske i aktivističke programe pokazati svoju društvenu angažovanost i odgovornost u promišljanju problema industrijskog naslijeđa na prostoru Bihaća.

Tokom boravka u Zagrebu imao sam priliku sresti se sa Koraljkom Vlajo – voditeljicom muzejskih zbirki grafičkog i industrijskog dizajna u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu i gostujućom predavačicom na kolegiju Dizajn i kriza, i dr. sc. Zvonkom Makovićem – historičarom umjetnosti i autorom niza knjiga i brojnih izložbi hrvatske umjetnosti 19. i 20. vijeka, članom-saradnikom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

Od Koraljke Vlajo bilo je korisno čuti iskustva o istraživanju, organiziranju i kuriranju izložbi kao što je Porculanski sjaj socijalizma u Muzeju za umjetnost i obrt (2010.) ili Skriveni dizajn. Odjel dizajna Končar 1971.-1990. u Galeriji Hrvatskog dizajnerskog društva (2011.) i spoznajama koje su proizašle iz tih projekata. Znakoviti naziv njene izložbe o Končaru, ukazuje na nepostojanje ili slabo postojanje svijesti o dizajnu i njegovom autorstvu u vremenu socijalizma – iz ove vremenske perspektive veoma važnom elementu određivanja važnosti i uloge dizajna vremena u kojem je nastajao. Kolegica Valjo istaknula je da je u Zagrebu na sceni jedna nova “ekipa” stručnjaka-istraživača na polju istraživanja dizajnerske historije iz vremena socijalističke Jugoslavije te da rezultati iz tog područja više i više pronalaze svoj put i rasvjetljavaju socijalističku kreativnu prošlost. Važnost ovih rezultata očituje se i u činjenici povećanog interesa za periodom socijalizma u međunarodnom kontekstu, što svjedoči i objavljivanje njenog istraživanja u aktuelnom broju poljskog magazina Herito na poljskom i engleskom pod naslovom Jugokeramika and Rade Končar: Two Approaches to Design.

Nakon sastanka u Muzeju za umjetnost i obrt, druženje sam nastavio sa prof. Makovićem u Klovićevim dvorima gdje sam imao priliku vidjeti njegovu autorsku izložbu Ignjat Job – Vatra Mediterana. Bio sam počašćen da dobijem osobno vodstvo kroz izložbu i iz prve ruke čujem o načinu koncipiranja, realizaciji, postavljanju i dizajniranju samog postava. Kao osoba koja je svoj životni vijek provela u visokoškolskoj nastavi na Odsjeku za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof. Maković je nepresušni izvor znanja o metodologiji istraživanja iz historije umjetnosti i primjene istraživačkih rezultata kroz praksu kuriranja i edukaciju posredstvom medija izložbe.

U sklopu kolegija Dizajn i kriza među gostujućim predavačima biće održano predavanje dr. sc. Katarine Nine Simončič, nastavnice na Tekstilno-tehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Sastanak sa kolegicom Simončič obavio sam u Muzeju suvremene umjetnosti te smo razgovarali o realizaciji njenog predavanja u Bihaću u ljetnom semestru 2017. godine. Imao sam priliku čuti iz prve ruke o istraživačkim i studentskim aktivnostima na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i recentnim projektima kao što je pomenuta izložba studentskih radova Dizajn(om) za beskućinke na Pučkom otvorenom učilištu. Kolegica Simončič ukazala je srodnost kolegija Dizajn i kriza za profilom određenih istraživanja na Tekstilno-tehnološkom fakultetu i aktivnostima nastavnice mr. Jasminke Končić ili dr. sc. Alice Grilec Kaurić.

Drugi dio dana proveo sam sa jednim od najnagrađivanijih kipara u Hrvatskoj i nastavnikom na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu Alemom Korkutom u njegovom umjetničkom ateljeu na Žitnjaku.

Sretna okolnost boravka u Zagrebu u ovom periodu omogućila mi je da prisustvujem interdisciplinarnom simpoziju Posthumano stanje i perspektive umjetnosti: Životinja – Čovjek – Stroj u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu. Na simpoziju, pored brojnih izlagača, od kojih je nekoliko njih gostovalo na Tekstilnom odsjeku u Bihaću u okviru skupova  Odjeća kao simbol identiteta (2011.) i Pažnja! Odjeća, umjetnost, identitet (2013.), svojim studentima bih izdvojilo izlaganje Petre Krpan Performans i događaj mode: promjena strukture modnih revija nakon 1990-ih godina. U pauzi, imao sam priliku porazgovarati sa autorom izložbe Slikarstvo kao alegorija teorije postavljene u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu i predsjedavajućim pomenutog skupa Posthumano stanje i perspektive umjetnosti Krešimirom Purgarom te iz prve ruke čuti o problemima i izazovima organiziranja skupova i izložbi na kojima radi.

U večernjim satima prisustvovao sam otvaranju izložbe Informacija: Dizajn za kulturu Željka Borčića 70-ih i 80ih u Hrvatskom dizajnerskom društvu. Željko Borčić je kao autor ostavio snažan trag na jugoslovenskoj umjetničkoj i dizajnerskoj sceni i u drugim područjima, posebno dizajnom ambalaže, kreiranjem vizuelnih identiteta i tržišnog oglašavanja. Radi se o jednoj u nizu vrhunskih izložbi koje kurira voditelj Galerije HDD-a Marko Golub – inače jedan od predavača na kolegiju Dizajn i kriza u Bihaću. Ova izložba kao i cijeli izložbeni program HDD-a iz zadnjih par godina dobar su primjer drugačije i alternativne edukacije na polju dizajna u Zagrebu ali i pokazatelji uspješnog promišljanja dizajnerskog naslijeđa jedne sredine i njegove percepcije danas. Također, Marko Golub sa brojem realiziranih izložbi u ovoj Galeriji, servira, tj. definira jedan zaokružen produkcioni set kustoskih praksi na polju dizajna i uspostavlja metodološki aparat koji podcrtava važnost istraživanja, analize, sinteze i produkcije, a kada se radi o strategijama prezentacije artefakata dizajnerskog naslijeđa sredine u kojoj radi. Pored zvaničnih studija na polju dizajna u Hrvatskoj kao što su Studij dizajna Arhitektonskog fakulteta i Tekstilno-tehnološki fakultet oba na Sveučilištu u Zagrebu i Dizajn vizualnih komunikacija na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu, Hrvatsko dizajnersko društvo djeluje kao strukovna udruga sa sopstvenom galerijom u Boškovićevoj 18 i kao mjesto za drugačije promišljanje dizajnerskih strategija i naslijeđa.

Zadnje trenutke boravka u Zagrebu iskoristio sam za posjećivanje izložbi, galerija i muzeja.

Advertisements