Studijsko putovanje u Split, kao drugo po redu putovanje namijenjeno razvoju kolegija Dizajn i kriza, proteklo je u iznimno gustom i intenzivnom rasporedu zbivanja, susreta, predavanja i prezentacija. Domaćin i stručni savjetnik ovog putovanja bio mi je van. prof. Dejan Kršić, predavač na Odsjeku za Dizajn vizualnih komunikacija Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Kršić je ujedno jedan od gostujućih predavača koji će u ljetnom semestru 2017. godine realizirati svoje predavanje u okviru kolegija Dizajn i kriza u Bihaću.

Profesor Kršić se potrudio da me predstavi prisutnim kolegicama i kolegama na Odsjeku gdje sam također imao priliku prezentirati kolegij u pripremi ali i neke osnovne koncepte kurikuluma Tekstilnog odsjeka u Bihaću i njegovu rastegnutost između industrijske prošlosti i neizvjesne budućnosti. Nakon razgovora u prostorijama Umjetničke akademije (Zagrebačka 3) imao sam priliku da razgovaram sa šefom Odsjeka za dizajn vizualnih komunikacija dr. sc. Igorom Čaljkušićem od kojeg je bilo korisno saznati o načinu djelovanja instituta kojeg vodi. Kakva je uloga dizajna i svijesti o dizajnu u jednoj sredini kao što je Split? Kakav je odnos dizajnerske edukacije u Splitu naspram Zagreba? Koje su razlike, sličnosti i kakav je mogući razvoj te edukacije u budućnosti? Na koji način studij dizajna u Splitu uspijeva skrenuti pažnju na sebe i svoj kurikulum? Bilo je interesantno čuti kako odsjeci na Sveučilištu u Splitu imaju određenu dozu samostalnosti u koncipiranju svojih sadržaja i nastupu prema javnosti, ne samo kao institucije za edukaciju već i kao mjesta generiranja kulturnih i umjetničkih interakcija. Sa docentom Čaljkušićem dogovorene su moguće kolaboracije između Splita i Bihaća a kao interesantna platforma može poslužiti i Sunbeam projekat finasiranja mobilnosti studenata i profesora između dvaju institucija, čiji član-partner je upravo Sveučilište u Splitu.

Ono što je učinilo ovu posjetu Splitu još interesantnijom jesu izložbe i paneli koji su se odvijali u okviru nekih drugih programa i aktivnosti Umjetničke akademije u Splitu, Galerije umjetnina, Multimedijalnog kulturnog centra i Platforme 9,81. Najznakovitiji među tim događajima jeste svakako izložba Spekulativnost – Postdizajnerska praksa ili nova utopija u Galeriji umjetnina ali i panel diskusija Spekulativni dizajn u “stvarnom svijetu” također u Galeriji umjetnina (19.10.) u okviru izložbe. Ova dva događaja zaokružila su jednu cjelinu o špekulativnom dizajnu i špekulativnim umjetničkim strategijama u Hrvatskoj. Izložba je predstavljala Hrvatsku na 21. međunarodnoj izložbi Milanski trijenale a na panelu su učestvovali James Auger (nastavnik na Madeira Interactive Technologies Institute i suosnivač bloga Crap Futures), Demitrios Kargotis (dio dizajnerskog dvojca DashnDem iz Londona, suradnika na Goldsmiths, University of London i Birmingham City University), Pedro Oliveira i Luiza Prado (partneri dizajnerske istraživačke prakse A Parede, koja djeluje pri doktorskom studiju na Universität der Künste Berlin), Regine Debatty (utemeljiteljica kultnog bloga we-make-money-not-art), Matt Ward (šef Odsjeka za dizajn na Goldsmiths Univerzitetu u Londonu) i Mirko Balducci (suosnivač talijanskog multidisciplinarnog laboratorija/mreže Nefula).

Pored toga, u Splitu je održan i okrugli sto u povodu zatvaranja izložbe Dejana Kršića Što, kako i za koga & tako dalje – grafički dizajn za suvremenu umjetnost na kojoj su učestvovali voditelj galerije Hrvatskog dizajnerskog društva u Zagrebu Marko Golub, Dejan Kršić i Igor Čaljkušić a kojeg je moderirala Miranda Veljačić (Platforma 9,81). Bilo je korisno pogledati Kršićevu izložbu koju je kurirao upravo Marko Golub i to zadnji dan pred zatvaranje i steći uvid u neka od najznačajnijih vizualnih rješenja na ovim prostorima zadnjih nekoliko decenija. Izložba je pokušala obuhvatiti ključne dijelove Kršićevog rada od legendarnog Arkzina, preko dugogodišnje saradnje sa kustoskim kolektivom WHW iz Zagreba, saradnje sa Van Abbe Museum iz Eindhofena sve do njegove edukatorske pozicije na UMAS-u.

I kao zadnje u nizu vrlo interesantnih događanja jeste i međunarodna radionica na Odsjeku za dizajn vizualnih komunikacija Interakcije koju vodi docent dr. sc. Ivica Mitrović. Tamo sam imao priliku sudjelovati u prezentacijama polaznika radionice i steći uvid u način rada koji podrazumijeva promišljanje špekulativnih istraživačkih metoda na polju dizajna.

Split se u stvari dokazao kao odlično mjesto za rad i obrazovanje na polju dizajna sa mnoštvom međunarodnih preklapanja i saradnji. Mjesto koje bez značajne i masovne industrije kao pozadine za razvoj dizajna, ipak uspjeva naći svoju poziciju na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj mapi dizajna, i nametnuti se specifičnim mentalitetom podneblja koji sažima slojeve antičkog, mediteranskog, balkanskog i lokalnog karaktera.

U Splitu sam imao priliku sresti se sa brojnim kreativcima iz polja edukacije, dizajna, urbanizma, arhitekture, umjetnosti i aktivizma od kojih bih svakako izdvojio dizajnere kao što su Nikola Đurek i Oleg Šuran, te kritičar i voditelja galerije HDD-a u Zagrebu Marko Golub koji je također jedan od sudionika nastave u okviru kolegija Dizajn i kriza u Bihaću. Nadalje, imao sam priliku razgovarati i sa Mirandom Veljačić, arhitekticom aktivistkinjom i nezavisnom kulturnom djelatnicom, utemeljiteljiceom Platforme 9,81 te čuti o važnosti umrežavanja i djelovanja kroz nezavisne građanske asocijacije kao i umjetnicom i aktivistkinjom Duškom Boban. U više navrata sam imao priliku da razgovaram sa arhitekticom i aktivistkinjom Marianom Bucat, voditeljicom arhitektonskog studija Arhitektonski kolektiv i steći uvid u prakse i mogućnosti koje uspješno spajaju mainstream arhitekturu sa društvenom odgovornošću i koje teže dekonstrukciji imperativa kapitala u dnevno-arhitektonskoj praksi. Također, družio sam se i sa direktorom Galerije umjetnina historičarom umjetnosti Brankom Franceschijem, koji već nekoliko godina vodi jednu od najvažnijih ustanova za umjetnost u Splitu.

Svi pomenuti sastanci, događaji i ljudi učinili su ovu posjetu Splitu pravom studijskom posjetom sa mnoštvom korisnih informacija koje rasvjetljuju određena stanja i shvatanja unutar društvenih procesa koje se tiču javnog i zajedničkog dobra. Od Splita se ima šta naučiti i te edukativne procese treba što prije implementirati u lokalnoj sredini u kojoj i sam živim i radim. Također, biblioteka Tekstilnog odsjeka biće bogatija za nekoliko dragocjenih naslova kao što su Spekulativnost – Postdizajnerska praksa ili nova utopija? kojeg su uredili Ivica Mitrović i Oleg Šuran, Dizajniranje novih medija – Hrvatski kontekst 1995-2010 Ivice Mitrovića, Identitet – sustav pisama Nikole Đureka i We need it – We do it Dinka Peračića, Mirande Veljačić, Slavena Tolja i Emine Višnjić.

Advertisements